• V. GODIŠNJA KONFERENCIJA ŠKOLSKE MEDIJACIJE

    ULOGA VRŠNJAČKE MEDIJACIJE KAO PREVENTIVNOG PROGRAMA U JAČANJU MENTALNOG ZDRAVLJA

    DJECE I MLADIH

    5. travnja 2019. godine, XV. gimnazija

  • O KONFERENCIJI

    Konferencija o školskoj medijaciji petu godinu zaredom okuplja medijatore, stručnjake iz prakse i akademske zajednice koji na jednom mjestu objedinju najnovije spoznaje u području školske i vršnjačke medijacije, uvođenja vršnjačke medijacije kao preventivnog programa u školske ustanove te dobrobiti korištenja medijacije kao alternativne metode rješavanja sukoba nenasilnim putem.

     

    Konferencija će se održati 5. travnja 2019. godine u XV. gimnaziji, Jordanovac 8, od 9.00 do 16.00 sati.

     

    Prijave su otvorene do 31. ožujka 2019. godine.

     

    Kotizacija konferencije iznosi 300,00 kn te obuhvaća predavanja, radionice, radne materijale te potvrdu o sudjelovanju.

  • Izlagači konferencije i teme izlaganja

    prof. dr. sc. Jelena Vranješević

    Filozofski fakultet u Beogradu, Srbija

    Diplomirala je, magistrirala i doktorirala na Filozofskom fakultetu u Beogradu, Odsjeku za psihologiju. Predaje razvojnu psihologiju i psihologiju obrazovanja na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Autorica je četiriju monografija, kao i velikog broja radova objavljenih u znanstvenim i stručnim časopisima. Autorica/koautorca je i nacionalnih i međunarodnih projekata koji se odnose na obrazovanje za društvenu pravdu/obrazovanje protiv predrasuda, nenasilnu komunikaciju i alternativne načine rješavanja sukoba (medijacija i pregovaranje), interkulturalno obrazovanje i prava djeteta, kao i odgovarajućih priručnika iz tih područja. Kao međunarodna trenerica nenasilne komunikacije, interkulturalnog učenja i prava djeteta, vodi različite treninge obuke odraslih u zemlji i inozemstvu. Sudjelovala je u istraživačkim projektima koji se bave različitim aspektima unapređenja kvalitete obrazovanja: participacijom roditelja u odgojno-obrazovnom procesu, participacijom djece/mladih, inkluzivnim obrazovanjem i profesionalnim razvojem učitelja.

     

    Tema izlaganja:

    Participacija, medijacija i najbolji interes djeteta

    prof. dr. sc. Nataša Jokić-Begić

    Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

    Diplomirala je psihologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a doktorat je stekla na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Osmislila je novi Poslijediplomski studij iz kliničke psihologije kojeg je i voditeljica. Svoj znanstveni interes usmjerila je u područje kliničke i zdravstvene psihologije, prije svega prema istraživanju etioloških čimbenika anksioznosti, pojavnih oblika anksioznih poremećaja i njihovom liječenju. Aktivno je sudjelovala u nizu međunarodnih i domaćih stručnih i znanstvenih skupova te je objavila 50-ak znanstvenih i stručnih članaka i više poglavlja u udžbenicima, knjigama, priručnicima. Članica je Hrvatskog psihološkog društva, Hrvatskog udruženja za kognitivno-bihevioralne terapije, Hrvatskog društva za neuroznanost, Društva za kliničku genetiku Hrvatske te je nacionalna predstavnica u Međunarodnom udruženju za istraživanje stresa i anksioznosti.

     

    Tema izlaganja:

    Iz kliničke prakse: mentalno zdravlje djece i mladih - zašto se javljaju problemi, zašto ih se ne prepoznaje, što možemo napraviti?

    dr. sc. Petar Bezinović

    Samostalni savjetnik za obrazovanje

    Diplomirao je i doktorirao u području psihologije. Tijekom svog akademskog djelovanja radio je na Filozofskom fakultetu u Zadru, Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci te na Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu. U posljednjih nekoliko godina bio je predsjednik Upravnog vijeća Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje, član Posebnog stručnog povjerenstva pri Uredu predsjednika Vlade RH za provedbu Strategije, obrazovanja, znanosti i tehnologije te je koordinirao izradu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije (rani i predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje). Bio je voditelj niza istraživačkih i razvojnih projekata koji su se bavili vrednovanjem i samovrednovanjem škola, jačanjem njihovih unutarnjih kapaciteta i unaprjeđenja kvaliteta odgoja i obrazovanja te analizom rizičnih ponašanja djece i mladih. Član je niza udruga kao što su: Hrvatsko psihološko društvo, Hrvatsko udruženje za obrazovna istraživanja (HUOI), Društvo za psihološku pomoć, Udruga za razvoj visokoga školstva "Universitas", American Psychological Association.

     

    Tema izlaganja:

    Zaštita mentalnog zdravlja djece i mladih - prioritet odgojno-obrazovnog sustava u Republici Hrvatskoj

    dr. sc. Zrinka Ristić Dedić

    Institut za društvena istraživanja u Zagrebu - Centar za istraživanje i razvoj obrazovanja

    Doktorirala je psihologiju na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 2010. godine. Viša je znanstvena suradnica u Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu, Centar za istraživanje i razvoj obrazovanja. Suvoditeljica je i suradnica na nizu znanstveno-istraživačkih i razvojnih projekata u području obrazovanja. U zadnjim godinama bavi se pitanjima učeničkih i roditeljskih obrazovnih aspiracija, samoregulacije učenja, obrazovnih nejednakosti i privatnih instrukcija. Od 2015. do 2016. godine bila je članica Ekspertne radne skupine za provedbu Cjelovite kurikularne reforme. Sunositeljica je kolegija Istraživanja i razvoj vrednovanja u obrazovanju na doktorskom studiju psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Članica je Hrvatske psihološke komore, European Association of Development Psychology i International School Psychology Association.

     

    Tema izlaganja:

    Empirijski podaci o dobrobiti djece u školskom kontekstu: uloga škole i sustava u očuvanju i poticanju mentalog zdravlja

  • Voditelji radionica

    dr. sc. Iris Marušić

    Institut za društvena istraživanja u Zagrebu

    Znanstvena je savjetnica u Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu. Diplomirala je psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na istom fakultetu 1999. godine doktorirala je s temom iz psihologije ličnosti. Sudjeluje u dodiplomskoj i poslijediplomskoj nastavi na Sveučilištu u Zagrebu. Bavi se istraživanjima u području obrazovanja, ličnosti te međukulturalnim istraživanjima. Uže područje interesa u obrazovanju joj je motivacija za nastavničku profesiju i profesionalni razvoj nastavnika. Uz istraživanja, aktivno se bavi i razvojem obrazovanja, pa je tako sudjelovala u izradi kurikuluma međupredmetne teme Učiti kako učiti u sklopu Cjelovite kurikularne reforme. Trenutačno za Hrvatsku vodi projekt Erasmus +: „Hand in Hand: Socijalne i emocionalne vještine za tolerantna i nediskriminativna društva”, u sklopu kojeg izvodi i radionice razvoja socio-emocionalnih vještina za nastavnike i učenike.

    dr. sc. Ivana Jugović

    Institut za društvena istraživanja u Zagrebu

    Viša je znanstvena suradnica zaposlena na Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu, u Centru za istraživanje i razvoj obrazovanja. Diplomirala je psihologiju 2004. godine, a doktorirala 2010. godine na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Godine 2018. završila je edukaciju iz geštalt psihoterapije. Sudjelovala je na domaćim i međunarodnim znanstveno-istraživačkim projektima iz područja obrazovanja, baveći se temama kao što su profesionalni razvoj učitelja, učenička motivacija i obrazovni odabiri, te rodna nejednakost u obrazovanju i obitelji. U posljednje se vrijeme najviše bavi socio-emocionalnim kompetencijama i psihološkom dobrobiti učenika i nastavnika, pritom kombinirajući znanja i iskustva koje je stekla kroz znanstveno-istraživački rad i geštalt psihoterapiju.

    Marina Vitković

    Udruga BoliMe - podrška mentalnom zdravlju mladih

    Profesorica je filozofije i hrvatskoga jezika i književnosti, diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bavila se lektorskim, novinarskim i uredničkim poslovima. U Prvoj gimnaziji u Zagrebu od 2009. godine u nastavi je hrvatskoga jezika, filozofije i etike. Psihoterapeutkinja je realitetne terapije pod supervizijom. Aktivistica za mentalno zdravlje od 2014. godine, osnivačica i predsjednica Udruge „BoliMe - podrška mentalnom zdravlju mladih”. Vanjska je suradnica terapeutkinja, voditeljica mindfulnessa u programu Promjena unutarnje težine u Psihijatrijskoj bolnici „Sveti Ivan”.

    Višnja Pavlović

    Forum za slobodu odgoja

    Voditeljica je programa Volontiranje i aktivno građanstvo u obrazovanju i trenerica medijacije i razvoja školskog volontiranja u Forumu za slobodu odgoja. Završila je Rad s mladima u zajednici (engl. Community Youth Work) na Sveučilištu u Jönköpingu u Švedskoj te magistarski studij iz programa Dječji studiji (engl. Child Studies) na Sveučilištu u Linköpingu u Švedskoj. Polazila je edukaciju iz Gestalt psihoterapije 2007. – 2011.

    Ana Munivrana

    Forum za slobodu odgoja

    Profesorica je psihologije, voditeljica programa Razvoj osobnih i socijalnih kompetencija te trenerica u Forumu za slobodu odgoja. Od 2001. godine radi kao psihologinja, predavačica i voditeljica projekata u područjima obrazovanja, djece i mladih te socijalne skrbi. Koautorica je i urednica Forumovih priručnika „Od srca do srca - komunikacijski modeli kao alat u medijaciji” i „Možemo to riješiti! Razumijevanje i upravljanje sukobima”. U FSO-u je u suradnji sa školama razvijala program školske medijacije i provodila niz edukacija i projekata u području komunikacije, rada s mladima i rješavanja sukoba.

  • TEME RADIONICA

     

    Saznajte više o temama radionica kako biste odabrali na kojoj radionici želite sudjelovati

    Kako možemo osnažiti nastavnike u našim školama? Pristup razvoju socio-emocionalnih kompetencija u školskom okruženju

    dr. sc. Iris Marušić, dr. sc. Ivana Jugović

    Institut za društvena istraživanja u Zagrebu

    Projekt Erasmus + Hand in Hand: Socijalne i emocionalne vještine za tolerantna i nediksriminativna društva izvodi se u partnerstvu pet europskih zemalja i ima za cilj razviti, primijeniti i vrednovati programe razvoja socio-emocionalnih kompetencija za nastavnike, stručne suradnike i ravnatelje.
    Socio-emocionalne kompetencije su sklop vještina koje omogućuju osobi da prepozna vlastite emocije i njima upravlja, uvažava perspektivu drugih, ostvaruje kvalitetne međuljudske odnose, odgovorno donosi odluke i učinkovito se nosi s izazovnim situacijama. Istraživanja pokazuju da djeca koja su usvojila socio-emocionalne kompetencije imaju bolji obrazovni uspjeh, bolje mentalno zdravlje i odnose s vršnjacima, te da su sklonija pomoći drugima. Primjenjujući pristup čitave škole, ovaj projekt prepoznaje da je za razvoj socio-emocionalnih kompetencija učenika presudno podržavajuće školsko ozračje u kojem se svi oni koji u školi rade, uče i poučavaju osjećaju dobro, povezano i prihvaćeno. Preduvjet za takvo ozračje su dobre socio-emocionalne kompetencije nastavnika i stručnih suradnika, kako za njihovu osobnu dobrobit i konstruktivno nošenje sa stresom, tako i za razvoj ovih vještina kod učenika. Sudionicima radionice Iris Marušić i Ivana Jugović ukratko će predstaviti programe za osnaživanje socio-emocionalnih kompetencija u školskom kontekstu. Glavni dio radionice bit će posvećen iskustvenom učenju, pri čemu će sudionici imati prilike sami sudjelovati u praktičnim aktivnostima usmjerenima na razvoj svijesti o sebi, empatije te odnosa s drugima, a koje čine okosnicu programa za učitelje i stručne suradnike. Na temelju vlastitih iskustava s radionica koje su vodile i reakcija nastavnika koji su u njima sudjelovali, opisat će mogućnost primjene ovakvih aktivnosti u našim školama.

     

    Četiri vrste slušanja: borba s unutrašnjim i vanjskim „zmijama”​

    prof. dr. sc. Jelena Vranješević

    Filozofski fakultet u Beogradu

    U radionici će biti predstavljena četiri različita načina na koja je moguće čuti svaku poruku. Od toga su dva načina slušanja nasilna, budući da dovode do prekida komunikacije - ili zbog bijesa (vanjske zmije) ili zbog osjećaja krivnje (unutrašnje zmije), a dva su načina nenasilna i konstruktivna, budući da vode do nastavka komunikacije i međusobnog razumijevanja. Sudionici će imati priliku naučiti biti empatični prema sebi, tj. na konstruktivan način izaći na kraj s bijesom i krivicom tako što će ih „prevoditi“ u nezadovoljene potrebe i druge osjećaje koji su s tim povezani. Naučit će biti empatični prema drugima, tj. na koji način poruke drugih ne doživjeti osobno, već kao izraz njihovih nezadovoljenih potreba i osjećaja, što je put ka uzajamnom razumijevanju.

     

    Biti dobro ili o mentalnom zdravlju

    Marina Vitković

    Udruga „Boli me - podrška mentalnom zdravlju mladih“

    Vrlo je važno naglasiti nekoliko osnovnih činjenica: mentalno je zdravlje ključna sastavnica cjelovitog zdravlja i od presudnoga je značaja za promjenu zdravstvenog stanja neke zajednice; govoriti o mentalnom zdravlju ne znači govoriti o mentalnim bolestima; imperativ društvenog i stručnog angažmana mora postati prevencija mentalnih poremećaja u turbulentnom društvu s izrazitim mijenama vrijednosti u kojem je sve manje prirodno zadovoljnih i mentalno funkcionalnih ljudi. Upravo su oni posebno izloženi stigmatizaciji i autostigmatizaciji što se negativno reflektira na ono što mentalno zdravlje u svojoj biti jest - stanje blagostanja u kojem osoba ostvaruje svoje sposobnosti, može se suočiti s normalnim životnim stresom, može produktivno raditi i sposobna je doprinositi zajednici (SZO).

    Više od 450 milijuna ljudi boluje od mentalnih bolesti. Procjenjuje se da će do 2020. depresija biti druga najčešća bolest na svijetu. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije svaki peti adolescent ima narušeno mentalno zdravlje - do 14. godine počinje 50% svih psihičkih poremećaja, a do 24. godine počinje 75% svih psihičkih poremećaja
    .

    Budući da se podloga za dobro mentalno zdravlje u najvećoj mjeri oblikuje u prvim godinama života, unapređenje mentalnog zdravlja djece i mladih ulaganje je u budućnost.

    Vrlo je važna stavka, gotovo presudna u procesima koji su pred obrazovnim sustavom u reformi - pružanje podrške i pomoći profesorima u jačanju vlastitih socijalno-emocionalnih kompetencija, održavanju mentalne higijene i poboljšanju mentalnog zdravlja kako bi se, posljedično, uspješnije razvijale upravo učeničke socijalno-emocionalne kompetencije i osnažilo njihovo mentalno zdravlje.Postavljajući problem u odgojno-obrazovni kontekst i nudeći potencijalna rješenja, argumentirat će se i prodiskutirati mogućnost i vrijednost potrebe za poboljšanjem mentalnog zdravlja škola, odnosno nastavnika i učenika.

     

    Dijete u elementu: poticanje interesa, snaga i vrlina

    Višnja Pavlović i Ana Munivrana

    Forum za slobodu odgoja

    …to me ispunjava, stvarno je lijepo pomoć' nekom i, hm, vidjet' da je ne'ko sretan, da nekog uveseliš, onak' preneseš tu svoju energiju pozitivnu na nekog drugog. To je stvarno (uzdah) predivno…

    (učenica o volontiranju, srednja škola)

     

    Istraživanja pokazuju da djecu ne možemo naučiti kako da budu sretna, ali ih možemo podržati da istražuju što ih čini sretnima. Kroz radionicu sudionici će imati priliku istražiti koje metode i iskustva omogućavaju učenicima da razvijaju svoje interese, vrline i snage.

     

     

     

  • Želim se prijaviti na konferenciju!

    Po prijavi, sudionici će primiti račun putem elektroničke pošte navedene u prijavi.

    Poveznica na gumbu odvest će vas na obrazac na kojemu možete popuniti prijavnicu te odabrati radionicu na kojoj želite sudjelovati u popodnevnom dijelu Konferencije.

  • O organizatoru

    Forum za slobodu odgoja

    Priznata organizacija civilnoga društva koja radi na usklađivanju odgojno-obrazovnog sustava u Hrvatskoj s obrazovnim standardima suvremenih demokratskih društava vodeći se pravom na izbor i jednaku dostupnost obrazovanja koje vodi samoostvarenju osobe. Inovativnim i visokovrijednim programima podupire učitelje i škole, djecu i mlade, visokoškolske nastavnike, stručnjake koji rade s djecom i mladim osobama u odgojno-obrazovnom sustavu i sustavu socijalne skrbi.

    Ciljevi programa Foruma za slobodu odgoja ostvaruju se kroz seminare stručnih usavršavanja i edukativne aktivnosti, istraživanja i analize, kampanje i kreativne natječaje, neposredan rad s učiteljima i školama. Posebna se pozornost poklanja razvoju kvalitetnih programa za djecu i mlade kako bi stekli znanja i vještine sudjelovanja u društvenim i demokratskim procesima.

    Sve navedeno se ostvaruje kroz tri glavna Forumova programa: Unaprjeđenje poučavanja, Razvoj osobnih i socijalnih kompetencija i Demokratizacija škola.

    Od 2013. godine Forum je akreditirana ustanova za mirenje.

    Moto Foruma je

    SRETNA, ODRŽIVA, INKLUZIVNA, SUVREMENA I DEMOKRATSKA ŠKOLA!

     

    Program Razvoj osobnih i socijalnih kompetencija

    Program čine područja socio-emocionalnog razvoja, medijacije (školske i vršnjačke medijacije) te Forumovih školskih preventivnih programa. Cilj Programa je unaprjeđenje kompetencija, vještina i znanja odgojno-obrazovnih djelatnika u području osobnoga i socijalnoga razvoja kako bi se osnažili za sustavan i sveobuhvatan rad s učenicima na individualnoj razini, ali i na razini razreda i škole kroz teme:

    • Razvoj samopoštovanja i samopouzdanja
    • Nenasilna komunikacija i mirovno obrazovanje
    • Kako konstruktivno rješavati sukobe
    • Medijacija i transformacija sukoba
    • Uvođenje školske i vršnjačke medijacije u škole kao sveobuhvatnog preventivnog programa
    • Kako graditi i njegovati kvalitetne odnose
    • Sprječavanje i umanjivanje psihičkog i fizičkog nasilja
    • Smanjivanje nerazumijevanja, stereotipa i predrasuda
    • Aktivan angažman djece i mladih.

    Svi projekti, seminari, preventivni programi i aktivnosti unutar Programa su usmjereni na osnaživanje škole kao zaštitnoga faktora u osobnom i socijalnom razvoju djece i mladih te razvoju njihova punog potencijala i kreativnosti s ciljem da škole (po)stanu mjesta kontinuiranog učenja, suživota, suradnje, tolerancije, povjerenja, podrške i poticanja u kojemu aktivno sudjeluju učenici, odgojno-obrazovni djelatnici, roditelji i lokalna zajednica. Program se temama i sadržajem naslanja i na program Demokratizacija škola.

  • kontaktirajte nas

    Ako imate bilo kakvih pitanja, lijepo Vas molimo da nas kontaktirate kroz obrazac:

    Ana Munivrana, voditeljica Programa razvoj osobnih i socijalnih kompetencija
    akarlovic@fso.hr
    Jelena Perak, koordinatorica školskih preventivnih programa
    jperak@fso.hr
    01/4663 503
  • Školska i vršnjačka medijacija Foruma za slobodu odgoja

    O školskoj i vršnjačkoj medijaciji

    Školska i vršnjačka medijacije razvija se već 20 godina u hrvatskim školama, no posljednjih devet godina razvija se sustavno i ubrzano, otkad su poduzeti posebni napori i uloženo vrijeme, sredstva i stručna znanja u obrazovanje odgojno-obrazovnih djelatnika o medijaciji te važnosti njenoga uvođenja u škole kao dio izvannastavnih aktivnosti te preventivnih programa.

    Školska medijacija je krovni pojam koji podrazumijeva promjenu paradigme odnosa i razumijevanja sukoba na školskoj razini koji uključuje ne samo osnaživanje odgojno-obrazovnih djelatnika u rješavanju individualnih sukoba učenika, već jačanje svih dionika škole u novim načinima pristupa jedni drugima. To obuhvaća: jačanje socio-emocionalnih kompetencija, samopoštovanja i samopouzdanja, komunikacijske i suradničke vještine, stvaranje i njegovanje kvalitetnih odnosa, odgovornost i samoefikasnost, otvorenost prema različitosti, transformaciju sukoba te nenasilno rješavanje sukoba.

    Vršnjačka medijacija je jedan segment školske medijacije koji osposobljava djecu i mlade za rješavanje njihovih vlastitih problema i sukoba. To je proces u kojem se dva ili više učenika uključenih u sukob susreću u privatnom, sigurnom i povjerljivom okruženju kako bi riješili probleme uz pomoć osposobljenog vršnjačkog posrednika (medijatora). Ovakvim pristupom se mijenja način na koji učenici razumiju i rješavaju sukobe u svojim životima. Promjene uključuju poboljšano samopoštovanje, vještine slušanja i kritičkog mišljenja te mijenjanje školske klime i kulture škole. Uz navedeno, smanjuje se vrijeme utrošeno na disciplinske mjere i učenicima se omogućuje novi način rješavanja sukoba. Vršnjački medijatori ne „donose odluke”, nego radije postižu rješenje za obje strane kako bi se izbjegli daljnji problemi.

    Sveobuhvatni preventivni program Vršnjačka medijacija

    Vršnjačka medijacija kao sveobuhvatni preventivni program namijenjen je odgojno-obrazovnim ustanovama za jačanje njihovih kapaciteta u uvrštavanju školske i vršnjačke medijacije u školske kurikulume kao izvannastavne aktivnosti i preventivnog programa.

    Program se sastoji od edukacija za odgojno-obrazovne djelatnike te same učenike.

    Osnovni seminar medijacije i Vršnjačka medijacija namijenjeni su odgojno-obrazovnim djelatnicima kako bi se ojačali kapaciteti samih djelatnika u razumijevanju, transformaciji, mirnom rješavanju sukoba te osnažili za uvođenje vršnjačke medijacije u škole.

    Radionica Akademija vršnjačke medijacije namijenjena je učenicima kako bi ih pripremila da zajedno sa svojim učiteljima razvijaju i unaprjeđuju vršnjačku medijaciju u svojim školama te doprinose stvaranju kvalitetnih odnosa.

  • Pratite Forum na društvenim mrežama